Velika povijest malenog otoka
Dionizije stariji, slavni tiranin Sirakuze, 397. g. pr. n. e. na Visu je osnovao Issu, prvu grčku koloniju na istočnoj obali Jadrana.
Tijekom vladavine Dionizija mlađeg, Issa postaje slobodni demokratski polis (grad država) te diljem obale osniva vlastite kolonije: Lumbardu, Tragurion, Epetion i Salonu. Antička Issa sa svojim pravilnim rasporedom ulica najstarija je urbanistička jezgra na ovim prostorima.
U 7. i 8. stoljeću na Vis se doseljavaju Hrvati, stapaju se sa starosjediocima ilirskog, grčkog i romanskog podrijetla te pohrvaćuju naziv otoka u Vis, što početkom 10. stoljeća u svojem djelu De administrando imperio (O upravljanju Carstvom) spominje i bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet.
Od 18. stoljeća Visom su vladali Talijani, Francuzi, Englezi i Habsburška Monarhija. Englezi su svoju prisutnost na Visu potvrdili kad su 1811. u bitci pod Visom porazili mornaricu tadašnjega vladara otoka – Napoleona. Nakon pobjede postaju upravitelji otoka, grade niz utvrda te uvode katastar.
I 20. stoljeće na Visu je bilo burno. Nakon Prvog svjetskog rata Vis je bio pod talijanskom vlašću, a potom pod vlašću Kraljevine Jugoslavije. Talijani 1941. ponovno zauzimaju Vis, ali ga nakon kapitulacije ubrzo napuštaju. U listopadu 1943. cijeli otok dolazi pod vlast jugoslavenskih partizana. Na njemu se nalazi i saveznički aerodrom koji služi kao baza za napade na područja pod njemačkom okupacijom.
