Naši vinogradi
Regija: ZOI Srednja i južna Dalmacija
Vinogorje: Vis
Klima: Mediteranska s manje od 700 mm oborina godišnje, više od 2700 sunčanih sati
Vinogradi se obrađuju tradicionalno, bez uporabe mineralnih gnojiva i sintetičkih pesticida maksimalno poštujući održivi život tla, loze i životinjskog svijeta.
Dračevo polje
Sorta grožđa: 70% Vugava, 30% Kuč (trbljan bijeli)
Sastav tla: Smeđa tla nastala na podlozi krednih dolomita i vapnenca
Nadmorska visina: 145 m iznad razine mora
Vislander vina s položaja Dračevo polje flaširaju se pod etiketom nona Jelenka.
Bugava
Bijela autohtona sorta karakteristična za otok Vis. To je povijesno slavna i poznata sorta, uspavana ljepotica koja zaslužuje punu pozornost. Svatko tko kuša to vino, brzo će shvatiti njegov potencijal.
Boja: Sunčana žuta boja sa zlatnim odsjajem
Miris: Izrazito kompleksnog mirisa karakterističnog za Vugavu, voćnih aroma koštunjičavog voća breskve i zrele marelice, koje prelaze u lagano dimljenu začinsku notu mediteranskog bilja i timijana.
Okus: Srednje jakog, lijepo zaokruženog tijela s uravnoteženim alkoholom koji prati strukturu vina te s mekom i elegantnom svježinom koja je rezultat pomno biranog roka berbe, te zadržava svježiji ton te sorte. Aromatski profil na prvi je dojam kruška, dok se otvaranjem vina u čaši oslobađaju arome limuna u cvatu. Na ustima je bugava elegantna i zavodljiva, s diskretnim notama cvjetnog meda, uvjerljiva i postojana.
Potencijal odležavanja: 2 – 3 godine
Preporučena temperatura posluživanja: 14 – 16 °C
Idealno vino uz viške specijalitete poput: pržene ribe, ribe na lešo, rižota od morskih plodova, sirovih ježinaca i lupara, boba i artičoke, salate od hobotnice s krumpirom, brudeta, gregade, orza (ječma) sa sipom, fritaje s divljim šparogama i pršutom, srednje zrelih ovčjih i kozjih sireva sa svježim smokvama i grožđem.
Pjenušavo vino
Kao bazna sorta odabran je kuč (trbljan bijeli), koji daje svježa, laganija vina izraženijih kiselina, što je idealna baza za pjenušce.
U bijeli pjenušac dodana je, uz kuč kao glavnu sortu, i vugava, ubrana u trenutku tehnološke zrelosti pogodne za proizvodnju pjenušavih vina.
Bazno vino za rosé pjenušac proizvedeno je iz kuča kao glavne sorte i plavca malog s položaja Voščice, za koji je karakteristično da daje laganije plavce s izraženijom kiselinom.
Pjenušac je proizveden klasičnom metodom sekundarne fermentacije u boci. Nakon primarne fermentacije, bazno vino se s dodatkom tiražnog likera puni u boce na sekundarnu fermentaciju. Boce trebaju odležati najmanje godinu dana. Prije degoržiranja boce se u žiro okretaču rotiraju od vodoravnog do okomitog položaja i nastali se sediment taloži u grlo bocâ. Procesom degaržiranja talog koji je nastao u sekundarnoj fermentaciji priprema se za uklanjanje zamrzavanjem vrhova bocâ na -25 °C, nakon čega se boce otvaraju i sediment se, stvorenim tlakom, izbacuje. U boce se potom ubacuje ekspeditivni liker te se dopunjavaju i zatvaraju posebnim plutenim čepovima na koje se stavljaju agrafi (žičane mrežice) koji osiguravaju čepove, budući da su boce pod tlakom.
Bogatstvo viškoga terroira osjeti se u svakoj kapi naše vugave i plavca. A kad vugavu s KOMIŠKE BONDE i plavac s VIŠKE BONDE sljubite s kučem (trbljan bijeli), nastaju prvi otočni pjenušci.
Lagana, svježa, lepršava vina, idealna za uživanje u vama najvažnijim trenucima.
Boja: zelenkasto žuta
Miris: svjež, s voćnim aromama marelice i kruške
Okus: skladan, intenzivan uz ugodno dugotrajno perlanje razigranim kiselinama na nepcu, nježnim voćnim okusima i diskretnim završetkom prženog orašastog voća čini ove prve viške pjenušce idealnima za svaku svečanu, ali i svakodnevnu prigodu.
Preporučena temperatura posluživanja: 6 – 8 °C
Bogatstvo viškoga terroira osjeti se u svakoj kapi naše vugave i plavca. A kad vugavu s KOMIŠKE BONDE i plavac s VIŠKE BONDE sljubite s kučem (trbljan bijeli), nastaju prvi otočni pjenušci.
Lagana, svježa, lepršava vina, idealna za uživanje u vama najvažnijim trenucima.
Boja: nježna ružičasta
Miris: voćan, na crveno jagodičasto voće s malo mediteranskog bilja
Okus: skladan uz ugodno dugotrajno perlanje razigranim kiselinama na nepcu i nježnim voćnim okusima s malo suhog mediteranskog bilja čini ove prve viške pjenušce idealnima za svaku svečanu, ali i svakodnevnu prigodu.
Preporučena temperatura posluživanja: 6 – 8°C
Milna
Sorta grožđa: 100% Plavac mali
Sastav tla: Skeletna tla zasuta koluvijalnom taložinom
Nadmorska visina: 25 – 50 m iznad razine mora
Vinograd: 2.052 ha / 4210 loza po ha
Starost vinograda: 50% starije od 15 godina
Prinos po hektaru: 3600 kg
Prinos po lozi: 0,85 – 1,00 kg
Vislander vina s položaja Milna flaširaju se pod etiketom nona Franka, a Vislander Rosé flašira se pod etiketom nona Jelica.
Plavac mali
Boja: Tamna rubinska boja s ljubičastim odsjajem
Miris: Prepoznatljivih voćnih aroma plavca malog s karakterističnim mirisom na crni ribiz i suhu šljivu, te s herbalnim notama mediteranskoga bilja
Okus: Njegova snažna struktura s lakoćom nosi tanine, a u ustima ostavlja harmoničan okus toplog pijeska viškog vinogorja i plemenite sorte plavca malog.
Vrhunac zrelosti: 6-8 godina
Preporučena temperatura posluživanja: 16 – 18 °C
Maceracija na masulju i fermentacija traje od 8-12 dana u vinifikatorima s kontroliranom temperaturom od 24 – 28 °C. Prilikom vinifikacija kombiniraju se jednim dijelom selekcijski kvasci te ne-sacharomiceti+autohtoni kvasci čime vino dobiva najveću moguću koncentraciju terroira viškog plavca. Prva dva dana se obavlja délestage (odvajanje sjemenki te se otače sok s masulja koji se ponovno vraća močenjem na masulj) zbog ekstrakcije boje i aroma uz dnevno četiri puta miješanje masulja koje se nastavlja do završetka fermentacije.
Dio vina prolazi malolaktičnu fermentaciju u inox tankovima s inokulacijom Lactobacillus plantarum, a dio spontano.
Nakon završetka vrenja vino odležava u inox tankovima 100 dana. Nakon toga vino odležava u malim hrastovim bačvama od 225 lit. (barrique) (kombinacija potpuno novog i jednom korištenog slavonskog i francuskog hrasta). Nakon vađenja iz drvenih bačava vino odležava još 8 mjeseci u inox tankovima te nakon punjenja još 4-6 mjeseci u bocama.
Idealno vino uz viške specijalitete poput: Pogače od slane ribe, maništre fažol na brujet, janjetine na gradelama, tune/gofa na gradelama, srdele na ražnju, jela od divljači (fazan i zec), janjetine pod pekom, pašticade te uz drniški pršut i zreli paški sir.
Rosé
Boja: Intenzivno živa boje crvenog zlata koje mami na kušanje.
Miris: Miris je ispunjen cvijetom šipka, brusnice i maline u pozadini.
Okus: U ustima se mogu osjetiti razigrane kiseline koje daju zanimljivu ravnotežu u odnosu prema njegovoj ekstraktnosti punokrvnog južnjačkog rosea kakvo je ovo vino. Na nepcu se može osjetiti zavodljiv slatki dodir, iako je vino potpuno suho, a ta slatka točka idealno se sljubila s njegovim karakterom te svilenkastim taninima viškoga plavca. Slojevito vino koje se pamti, izvrsno može dopuniti i pratiti svaki stol, ali i pružiti užitak i samo za sebe u dobrom društvu.
Potencijal odležavanja: 1-2 godine
Preporučena temperatura posluživanja: 14 – 16 °C
U vinogradu se selekcioniraju trsovi koji su rodniji te grozdovi čije su bobice punije. Time se već u prvom koraku odvaja mekši, nježniji dio plavca malog. Ovisno o specifičnostima godine tj. berbe vrši se hladna maceracija na 8 – 10 °C u trajanju 2 – 4 sata. Tom radnjom se dobiva primarna aromatika i željena boja rosea. Odvojeni samotok odlazi na predbistrenje koje traje 24 – 36 sata na temperaturi od 12 °C.
Nakon odvajanje čistog soka s grubog taloga pokreće se fermentacija na srednje niskim temperaturama od 12 – 16 °C te najčešće traje između 12 i 18 dana.
Nakon završetka fermentacije vino se stabilizira na bjelančevine i tartarate, filtrira te odležava u bocama još 90 dana.
Idealno vino uz viške specijalitete poput: riblje juhe, ribe na lešo, rižota od morskih plodova, sirovih ježinaca i lupara, salate od hobotnice s krumpirom, brudeta od rakova, brudeta od vinogradarskih puževa, fritaje s divljim šparogama i pršutom, srednje zrelih ovčjih i kozjih sireva sa svježim smokvama i grožđem.
Tihobraće polje
Sorta grožđa: 100% Plavac mali
Sastav tla: Kraško polje
Nadmorska visina: 10 – 60 m iznad razine mora
Vinograd: 3.260 ha / 5318 loza po ha
Starost vinograda: 50% starije od 15 godina
Prinos po hektaru: 4500 kg
Prinos po lozi: 0,85 – 1,00 kg
Vislander vina s položaja Tihobraće polje flaširaju se pod etiketom dide Jure.
Plavac mali
Boja: Tamna rubinska boja s ljubičasto-smeđim odsjajem
Miris: Prepoznatljivih voćnih aroma plavca malog s karakterističnim mirisom na crni ribiz i suhu šljivu, te s herbalnim notama mediteranskoga bilja.
Okus: Snažne struktura, visokih šećera i izraženih tanina, a u ustima ostavlja dugotrajan harmoničan okus toplog pijeska viškog vinogorja i plemenite sorte plavca malog uz lagano dimljenu začinsku notu.
Potencijal odležavanja: 4-6 godina
Preporučena temperatura posluživanja: 18 – 20 °C
Maceracija na masulju i fermentacija traje od 8-12 dana u vinifikatorima s kontroliranom temperaturom od 24 – 28 °C. Prilikom vinifikacija kombiniraju se jednim dijelom selekcijski kvasci te ne-sacharomiceti+autohtoni kvasci čime vino dobiva najveću moguću koncentraciju terroira viškog plavca. Prva dva dana se obavlja délestage (proces otakanja soka s masulja te ponovno vraćanje soka na masulj) zbog bolje ekstrakcije boje i aroma te oksigenacije (ozračivanja) koje smekšava tanine kojima plavac obiluje, uz dnevno četiri puta miješanje masulja koje se nastavlja do završetka fermentacije.
Dio vina prolazi malolaktičnu fermentaciju u inox tankovima s inokulacijom Lactobacillus plantarum a dio spontano.
Nakon završetka vrenja vino odležava u inox tankovima 100 dana. Nakon toga vino odležava u malim hrastovim bačvama od 225 lit. (barrique) (kombinacija novog i jednogodišnjeg slavonskog i francuskog hrasta). Nakon vađenja iz drvenih bačava vino odležava još 8 mjeseci u inox tankovima te nakon punjenja još 4 – 6 mjeseci u bocama.
Idealno vino uz viške specijalitete poput: pogače od slane ribe, maništre fažol na brujet, janjetine na gradelama, tune/gofa na gradelama, srdele na ražnju, jela od divljači (fazan i zec), janjetine pod pekom, pašticade te uz drniški pršut i zreli paški sir.
Ljubišće
Sorta grožđa: 100% Plavac mali
Sastav tla: Skeletna tla zasuta koluvijalnom taložinom
Nadmorska visina: 120 m iznad razine mora
Vinograd: 1.000 ha / 6500 loza po ha
Starost vinograda: 85% starije od 15 godina
Prinos po hektaru: 8000 kg
Prinos po lozi: 1,25 kg
Vislander vina s položaja Ljubišće flaširaju se pod etiketom dida Bartol.
Plavac mali
Boja: Srednje duboka intenzivna rubinska boja.
Miris: Zadivljujuća kombinacija profinjene nježne arome šumskog voća i začinskog bilja, uz blagi miris kože i dima dobivenih odležavanjem u drvenim bačvama.
Okus: Živahnog, slasnog okusa sa zavodljivim blago oporastim završetkom čini ga idealnim startnim vinom.
Vrhunac zrelosti: 3-6 godina
Preporučena temperatura posluživanja: 16 – 18°C
Maceracija na masulju i fermentacija traje od 8-12 dana u vinifikatorima s kontroliranom temperaturom od 24 – 28°C. Prilikom vinifikacije kombiniraju se jednim dijelom selekcijski kvasci te ne-sacharomiceti + autohtoni kvasci čime vino dobiva najveću moguću koncentraciju terroira viškog plavca. Prva dva dana se obavlja Délestage (proces otakanja soka s masulja te ponovno vraćanje soka na masulj) zbog bolje ekstrakcije boje i aroma te oksigenacije (ozračivanja) koje smekšava tanine kojima plavac obiluje, uz dnevno četiri puta miješanje masulja koje se nastavlja do završetka fermentacije.
Dio vina prolazi malolaktičnu fermentaciju u inox tankovima s inokulacijom Lactobacillus plantarum, a dio spontano.
Nakon završetka vrenja vino odležava u inox tankovima 100 dana. Nakon toga 60% vina odležava u malim hrastovim bačvama od 225 lit. (barrique) (kombinacija potpuno novog i jednom korištenog slavonskog i francuskog hrasta), 40% vina odležava u velikim hrastovim bačvama od 500 lit. (kombinacija mađarskog i francuskog hrasta). Nakon vađenja iz drvenih bačava vino odležava još 8 mjeseci u inox tankovima te nakon punjenja još 4-6 mjeseci u bocama.
Idealno vino uz viške specijalitete poput: Pogače od slane ribe, riži na brujet od srdela, pržene ribe, maništre na pomidore, srdele na ražnju, pašticade s njokima, kozletine i janjetine pod pekom, spuža na brujet, škampa na gradele, drniškoga pršuta, zrelih ovčjih i kozjih sireva s bademima i pistacijama
Voščice
Sorta grožđa: 100% Plavac mali
Sastav tla: Nanosi zemlje na podlozi pleistocenskih pijesaka
Nadmorska visina: 90 m iznad razine mora
Vinograd: 1.200 ha / 6500 loza po ha
Starost vinograda: 100% starije od 15 godina
Prinos po hektaru: 8000 kg
Prinos po lozi: 1,40 kg
Vislander vina s položaja Voščice flaširaju se pod etiketom dida Andrija.
Plavac mali
Boja: Nježne rubinske boje.
Miris: Živahnog voćnog mirisa u kojem dominira trešnja uz note suhog lišća.
Okus: Srednje jakog tijela, osvježavajućeg vibrantnog okusa s blago taničnim završetkom u kojem se osjeća diskretno ukomponirana dimljena nota.
Vrhunac zrelosti: 3-6 godina
Preporučena temperatura posluživanja: 16 – 18°C
Maceracija na masulju i fermentacija traje od 8-12 dana u vinifikatorima s kontroliranom temperaturom od 24 – 28°C. Prilikom vinifikacije kombiniraju se jednim dijelom selekcijski kvasci te ne-sacharomiceti + autohtoni kvasci čime vino dobiva najveću moguću koncentraciju terroira viškog plavca. Prva dva dana se obavlja Délestage (proces otakanja soka s masulja te ponovno vraćanje soka na masulj) zbog bolje ekstrakcije boje i aroma te oksigenacije (ozračivanja) koje smekšava tanine kojima plavac obiluje, uz dnevno četiri puta miješanje masulja koje se nastavlja do završetka fermentacije.
Dio vina prolazi malolaktičnu fermentaciju u inox tankovima s inokulacijom Lactobacillus plantarum, a dio spontano.
Nakon završetka vrenja vino odležava u inox tankovima 100 dana. Nakon toga 80% vina odležava u velikim hrastovim bačvama od 500 lit. (kombinacija mađarskog i francuskog hrasta), a 20% vina ostaje u inox tankovima. Nakon vađenja iz drvenih bačava vino odležava još 8 mjeseci u inox tankovima te nakon punjenja još 4-6 mjeseci u bocama.
Idealno vino uz viške specijalitete poput: Pogače od slane ribe, riži na brujet od srdela, pržene ribe, maništre na pomidore, srdele na ražnju, pašticade s njokima, kozletine i janjetine pod pekom, spuža na brujet, škampa na gradele, drniškoga pršuta, zrelih ovčjih i kozjih sireva s bademima i pistacijama
